Velebit, najdulja (145 km) planina u Hrvatskoj; dio visokoplaninske međe između središnjega planinskoga prostora i sredozemnoga područja; obuhvaća 2274 km².
Pruža se usporedno s Velebitskim kanalom od prijevoja Vratnik (698 m) kraj Senjske Drage do rijeke Zrmanje; najviši su mu vrhovi: Vaganski vrh (1757 m), Sveto brdo (1751 m), Babin vrh (1739 m), Malovan (1706 m), Mali Rajinac (1699 m), Veliki Rajinac (1677 m), Veliki Zavižan (1676 m), Gromovača (1676 m), Šatorina (1624 m), Visočica (1616 m), Crnopac (Srnopas; 1402 m), Kom (1003 m).
Kontinentski pristranci Velebita pokriveni su bukovom šumom s primjesama smreke i jele, dok je na primorskoj strani submediteranska vegetacija gotovo potpuno uništena. Na Velebitu raste oko 2000 biljnih vrsta, od kojih je sedamdesetak endemičnih.
Na primorskoj padini jugoistočnoga dijela Velebita nalazi se nacionalni park Paklenica.
Zanimljivosti 